Preglomazna administracija je teret na leđima obrazovanja

Preglomazna administracija sa svojim nerealnim zahtjevima doprinosi otežavanju uloge učitelja i nastavnika i to na nekoliko načina:

Prvo, preveliki broj administrativnih zadataka oduzima dragocjeno vrijeme i resurse nastavnicima i osoblju obrazovnih ustanova, što bi inače mogli provesti u planiranju i provedbi nastavnih aktivnosti i poboljšanju ishoda učenja učenika.

Drugo, administrativni zahtjevi mogu ugroziti kvalitetu nastavnog programa i provođenja nastave, ako su fokusirani na ispunjavanje formulara i zahtjeva za izvješćivanjem umjesto na stvaranje kvalitetne pedagoške prakse.

Treće, prekomjerna administracija može biti frustrirajuća i demotivirajuća za osoblje u obrazovnim ustanovama, što može dovesti do manjka motivacije i sniženja kvalitete obrazovanja koju pružaju.

Iako je administracija važan dio upravljanja obrazovnim sistemom, devijacije nastaju kada se otvaraju novi sektori i agencije jer je to politički popularno i zbog lobiranja interesnih skupina. Ovakve devijacije ne dovode do pozitivnih rezultata nego samo dodatno opterećuju budžet i društvo u cjelini. Nasuprot tome kada bi se novi sektori i agencije otvarali sa jasnim ciljem i svrhom utemeljenim na analizi stvarnih potreba i ciljeva prosvjetnih radnika proizašlih iz stvarnih problema u svakodnevnom radu sa učenicima, uspjeh bi bio izvjesniji.

Sinergija između državne administracije i učitelja

Sinergija između državne administracije i učitelja može biti od velike koristi za unaprjeđenje obrazovnog sistema. Nastavnici su stručnjaci za svoj predmet i imaju prvi kontakt s učenicima, dok državna administracija osigurava resurse i politike koje su potrebne za uspješno funkcioniranje obrazovnog sistema.
Uspostava otvorene i konstruktivne komunikacije između administracije i učitelja može pomoći u identificiranju problema u obrazovnom sistemu i donošenju politika i mjera koje će potaknuti kvalitetu obrazovanja. Administracija može pružiti potrebne resurse i podatke za praćenje napretka učenika, dok učitelji mogu dati povratne informacije o tome kako se politike provode u praksi.

Još neki od problema odnosa državne administracije i učitelja

Državna administracija i učitelji mogu se često činiti kao dvije odvojene skupine koje ne komuniciraju dovoljno jedna s drugom. To može dovesti do toga da se politike i mjere koje se donose u administraciji ne uvažavaju u dovoljnoj mjeri u praksi u učionicama.

Državna administracija ima svoje ciljeve, kao što su poboljšanje ishoda učenja i pružanje kvalitetnog obrazovanja, ali ti ciljevi se ponekad ne podudaraju s ciljevima učitelja, koji se često fokusiraju na individualne potrebe učenika i na poboljšanje njihovog iskustva u učionici.

Veliki broj administrativnih zahtjeva: Učitelji se često suočavaju s prevelikim brojem administrativnih zahtjeva, kao što su izvještavanje, popunjavanje obrazaca, i priprema za inspekcije. To ih može odvratiti od njihovih primarnih ciljeva u učionici i dovesti do osjećaja otuđenosti od administracije.

Nedostatak povratne informacije: Učitelji se često osjećaju kao da nemaju dovoljno povratnih informacija od administracije o tome kako se politike i mjere koje se donose u administraciji provode u praksi. To ih može dovesti do osjećaja da njihov rad nije cijenjen i da su izolirani od procesa donošenja odluka.

Imajući u vidu gore navedeno, možemo doći do zaključka da proces obrazovanja podrazumijeva dobru komunikaciju između državne administracije i prosvjetnih radnika, a to opet znači da tu postoji obostrano razumijevanje a ne antagonizam.

Ne zaboravimo glavnu stvar : U centru obrazovnog procesa je UČENIK i dobrobit učenika. Našoj djeci su potrebna znanja, alati, vještine da bi mogli da se nose sa životnim izazovima.

To uključuje razvijanje kritičkog mišljenja, komunikacijskih vještina, samopouzdanja, socijalnih vještina i vještina rješavanja problema. Našoj djeci treba omogućiti da se razviju kao cjelovite osobe, razvijajući svoje emocionalne, socijalne i fizičke sposobnosti.

Čitav obrazovni sistem služi tome. Na tom putu moraju biti i administracija i prosvjetari.

To je sama svrha obrazovanja.

Autor teksta: Miro Pandur urednik portala Učitelj 21. vijeka

Da li politika uništava obrazovanje?