KAKO POVEĆATI OBJEKTIVNOST PRI OCJENJIVANJU

Kako povećati objektivnost ocjenjivanja i smanjiti subjektivnost učitelja?

Utjecaj faktora koji utječu na tačnost ocjena ne možemo potpuno eliminirati jer su učitelji ljudi, a proces zahtijeva individualizaciju. Ipak, te faktore možemo držati pod kontrolom. Ključ je u osvještavanju vlastitih stavova prema učenicima i pravednom ponašanju bez obzira na emocije.

Češće provjere znanja kao put do tačnije ocjene

Što češće ispitujemo, greška mjerenja je manja. Kratke i česte provjere su poticajnije jer:

• Učenici uče redovitije i kvalitetnije.
• Povratna informacija stiže na vrijeme, sprječavajući "rupe u znanju".
• Učitelj može korigirati metode poučavanja na temelju rezultata.
• Smanjuje se strah od ispitivanja kroz familijarizaciju sa situacijom.

Psihološki aspekti: Pigmalionov efekt i Halo efekt

Stvaranje opuštene atmosfere je preduvjet za realno pokazivanje znanja. Istraživanja pokazuju da učitelji često nesvjesno šalju poruke očekivanja kroz dužinu čekanja na odgovor (Pigmalionov efekt).

Savjet: Čekajte barem 3 sekunde na odgovor učenika. Prosječno čekanje je svega 0,9 sekundi, što stvara nepotreban pritisak.

Za kontrolu Halo efekta (utjecaj općeg dojma o učeniku na ocjenu), koristite šifre umjesto imena kod pismenih radova ili naizmjenično ispitujte učenike različitih nivoa postignuća kako biste izbjegli pogrešku kontrasta.

Bloomova taksonomija i jasni kriteriji

Da bi se povećala objektivnost ocjena, nužno je unaprijed definirati jasne kriterije vrednovanja. Tu nam pomaže Bloomova taksonomija, koja kategorizira edukacijske ciljeve i olakšava planiranje ishoda učenja.

Povezani članak: Detaljnije o tome kako povezati tehnologiju i ciljeve učenja pročitajte ovdje: Primjena Bloomove taksonomije u nastavi.

Alternativni oblici vrednovanja

Čak 37% učenika najbolje uči i pokazuje znanje kroz rad ("učenje čineći"). Tehnika promatranja i bilježenja zapažanja omogućuje nam da prepoznamo stvarno znanje učenika u situacijama gdje nema ispitnog straha.